IZAZOVI RODITELJSTVA U PREHRANI MALE DJECE

Razgovarale smo s Natašom Brnas, supermamom i nutricionisticom o prehrani kod male djece. Podijelila je s nama svoje iskustvo o majčinstvu, prehrani i dobronamjernim savjetima.

Kada u naš mali svijet stigne beba, roditelji su obično zaokupljeni tisućama savjeta, od toga kako je držati, kako je presvlačiti, kako je oblačiti, kako je uspavati, kako umiriti, kako dojiti i općenito kako biti najbolji što možemo. Definitivno najbolji savjet koji sam dobila je: “Svaki dan sjedi i jedi!” Reći ću vam zašto.

One mame koje su prošle prvu godinu života bebe znaju koliko je dana prošlo, a da nisu sjele i jele, već  smo samo u prolazu stavljali nešto usta, halapljivo, jednim uhom osluškujući da li još spava? To je čak i stresna situacija. Ukoliko dojite, takav način hranjenja se vrlo brzo može reflektirati na kvalitetu majčinog mlijeka. Mnoge mlade majke nisu svjesne koliko kvalitetom svoje prehrane doprinose kvaliteti svojeg mlijeka, a o tome ovisi sitost i zadovoljstvo djeteta. U dojenačko vrijeme naše bebe često smo fokusirane na količinu mlijeka koju beba dobiva, a manje na kvalitetu.  Kada beba plače i nemirna je, raspravljamo s drugim mamama o tome jel popila 50 ili 80ml mlijeka, izdajamo, mjerimo, ali mlijeko koje pije možda ju nije zasitilo dovoljno!? U majčinom mlijeku će nedostajati vitamina A, D, B12, minerala, te dugolančanih masnih kiselina ako u odgovarajućim količinama nisu prisutne u prehrani majke. Trudnice i dojilje moraju jesti nutritivno „za dvoje“. Najbolja prehrana sadrži raznovrsne nutritivno bogate namirnice, bez industrijskih masnoća, ostataka pesticida, glutaminata i praznih, prerađenih ugljikohidrata. Ako želimo da beba dobije maksimalnu korist od dojenja za koje se toliko borimo, onda je prva stvar kojom se trebamo zabaviti kao trudnice, naša vlastita prehrana. Jedino tako ćemo djetetu prenijeti dobre navike i udariti dobre temelje za njegovu buduću zdravu prehranu. Dijete će već kroz okus majčinog mlijeka upoznati i okuse s kojima će se kasnije susretati kroz dohranu. Oni koji dojilje uvjeravaju da je svako majčino mlijeko jednako dobro i hranjivo učinili su medvjeđu uslugu naraštajima djece. Vrijeme je da rješimo neke od današnjih izazova i zabluda kako bi spojili tradicionalne vrijednosti s modernim životom.

Kada žena postane majka na nju se često stavlja pritisak da mora biti superžena, ali prije svega ona se mora vratiti sebi i svojim instinktima. Zbog modernog načina života, često odvojenog od šire obitelji, žene imaju sve više posla oko malog djeteta, te kuhanje domaće hrane vrlo često zamjenjuje brza, polugotova ili dostavljena hrana. Problem je u tome što će na takvoj prehrani razina štetnih tvari u majčinom mlijeku porasti (npr. vrlo opasne trans masti iz djelomično hidrogeniziranih biljnih ulja, margarina, pržene hrane i pekarskih proizvoda), a biti će i slabo opskrbljeno mineralima i vitaminima. U svim tradicionalnim kulturama, pa tako i na našim selima još uvijek bake znaju i prenose mudrosti o tome što dojilja mora jesti. Dakle, oduvijek se o dojiljama posebno vodilo računa. Nemojte prehranu u trudnoći i za vrijeme dojenja shvaćati kao opterećenje već kao priliku da naučite više o tome kako podržati taj fenomenalan proces i čudo prirode koje samo žene mogu izvesti! Vi ste tvornica života. Zastanite na tren kako bi spoznali da tokom trudnoće beba ne jede, već vi dajete građevinski materijal da bi od 8 stanica nastalo cijelo tijelo. Isto tako prvih mjeseci jedina hrana na kojoj beba živi je mlijeko, a ta čudesna hrana omogućuje bebi da raste i razvija se brzinom kao u niti jednom periodu života kasnije.

Zamislite tijelo kao neku kuću. Ako vaše dijete započne život već u trbuhu s nutritivno bogatom prehranom, to će tijelo biti kao veličanstveno sazdana palača koja zahtjeva vrlo malo održavanja i biti će neprobojna tijekom mnogih godina za povremene destruktivne elemente. No, ako dijete započne život na nekvalitetnoj hrani, njegovo će slabo izgrađeno tijelo-kuća možda trebati stalno održavanje, te će biti vrlo osjetljivo na destruktivne elemente iz „junk food“ hrane i okoliša koji nas okružuje.

Danas mi se čini kao da je sve teže održati dobro zdravlje cijele obitelji. Kada krene razdoblje dohrane i uvođenja krute hrane, mame postaju još više zbunjene starim i novim pravilima. Svako vrijeme je nosilo svoje trendove koje je nametala prehrambena industrija i koje su majke tog doba prihvaćale kao sveto pismo. Treba preispitivati sve ali i poslušati stare mudrosti. Moderni život ima svoje brojne prednosti, a jedna od njih je svakako dostupnost svega što želimo. Na samo nekoliko minuta od kuće naći ćemo 15 tisuća prehrambenih artikala na jednome mjestu. Zamislite samo generacije naših baka ili obitelji koje su živjele na otocima i drugim izoliranim mjestima, koliko bi bile zahvalne za tako bezbrižan život sa svime na dohvat ruke. Ipak, zbog toliko raznolikog izbora provodimo sve više vremena  lutajući po dućanima dok kupujemo hranu i sve više smo zbunjeni i udaljeni od samog izvora hrane. Industrija hrane funkcionira na logici profita, i na policama susrećemo novu vrstu hrane koja nikada ranije u povijesti nije postojala. Vrlo malo znamo o tim namirnicama koje unosimo u svoje tijelo, a još manje su nam poznati razlozi zašto nam se neke stvari prikazuju kao zdrave.

Poznata nutricionstica i autorica hrvatskog bestsellera „Istine i laži o hrani“, Anita Šupe, već godinama upozorava na sva istraživanja u svijetu koja idu u prilog tome da se kao roditelji moramo sami  informirati o tome što je najbolje za našu djecu.  „Zbog pogrešnih informacija s kojima smo bombardirani, ali i zbog vlastitog komoditeta, djeci ne dajemo nutritivno bogatu hranu koja sadrži građevinski materijal potreban za njihov pravilan rast i razvoj. Bojimo se masnoća, kolesterola, iznutrica, mesa, jaja, morskih plodova, punomasnih mliječnih proizvoda, orašastih plodova – svega onoga što je priroda dizajnirala kao ljudsku hranu, a ne bojimo se djeci dati hrenovku u tijestu, napuhane zašećerene žitarice, kekse i bombone. Ne treba se onda čuditi što je sve više raznih bolesti, što djeca pate od alergija, astme, atopijskog dermatitisa, iskrivljenih čeljusti i zubi, poremećaja ponašanja, crijevnih bolesti, debljine, pa čak i autoimunih bolesti i dijabetesa već u ranoj dobi.“, kaže Anita Šupe.

Za roditelje je doista zahtjevan zadatak održati ispravan stav o prehrani – osigurati da hrana bude nutritivno bogata ali na pozitivan način, pun ljubavi i bez pretjeranih ograničenja. Vi trebate biti primjer i objasniti djeci da im „prazne kalorije“ i „junk food“ ne čini dobro te da im ga nećete kupovati. Istovremeno, kao roditelj prihvatite povremene situacije bez kontrole poput rođendana, sportskih događanja ili posjeta rodbini. 

Postoji nešto sveto u tome kada sjedamo sa svojom obitelji za stol i jedemo hranu koju smo s ljubavlju pripremili od početka do kraja. Pretvorili smo neke sirove namirnice u jelo i u to utkali svoju ljubav, pažnju, trud i vrijeme. To nam je toliko sveto da nam je ručak s obitelji prva pomisao na sve najveće blagdane! Zbog toga je važno da svojoj djeci usadimo otpočetka naviku da hranjenje znači radost i zajedništvo. Mislim da je upravo to ključno, da sebe stavimo u centar kao hraniteljice obitelji, te da barem prvu godinu života kada većina nas najviše vremena provodi s djetetom udarimo dobre temelje zdravoj prehrani. Svo vrijeme provedeno u kuhinji vratiti će vam se s manje vremena provedenog u čekaonicama kod doktora. Ako tako razmišljate onda hranjenje postaje radost i neiscrpan izvor kreativnih ideja za nove obroke. A njihovo zdravlje i onaj sretni „Njam njam“ su najvažniji.

Nataša Brnas, mag.ing. aliment.

@vitavi_baby

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *