zašto je država zaboravila na djecu s poteškoćama?

Zadnji put kad sam pisala o sistemu za djecu s poteškoćama u Lijepoj našoj je bilo prošle godine u rujnu kad sam se našla pred zidom i kad smo trebali krenuti u vrtić, a nije bilo asistenata. Onda kad sam pisala o inkluzivnom društvu. Svjesna da moram krenuti u borbu, svjesna da ne smijem šutjeti, izborili smo se. Koliko me god iscrpilo, bacalo u očaj, koliko sam se isplakala, nije mi žao. Dobili smo tu bitku i ponosna sam, jer su moja djeca uključena u sustav kao i sva ostala djeca i dio su jedne zajednice. Međutim, ovih dana ne mogu izbjeći sve ove emocije koje su se naslagale, a koje prolaze moji roditelji suborci, možda one iste bitke koje nas ponovo čekaju. A opet sve zbog naše države i…

dva pitanja koja “obavezno” moraš postaviti svakoj ženi

Iako ima mnoštvo pitanja koja se OBAVEZNO trebaju postaviti svakoj ženi, dva su osnovna i trebate ih poštivati. kad ćeš se udati? Jer u njezinim godinama je Vesna već bila udana, vrijeme joj je, već je u TIM godinama, već je dugo sa dečkom, ima siguran posao i najviše od svega – bio bi red. Da bi pitanje dobilo na težini, svakako pitajte to u svakoj prilici i čim češće, kad zajedno pijete kavu, na svakom obiteljskom okupljanju ili druženju kad je po mogućnosti više ljudi, da svi mogu sudjelovati u ispitivanju i da ima publike. Samo vas molim, prije nego krenete sa tim pitanjem, razmislite i zapitate se o nekim stvarima. Je li ona to uopće želi? Je li njezin dečko to uopće želi? Što ako s takvim pitanjima…

mindfulness i dobrobiti svjesnijeg života

Naši dani sve češće izgledaju kao dugačak popis obaveza s kojeg kvačicom skidamo one riješene, a stisnuti rokovima, najčešće potpuno nesvjesno, jurcamo okolo kao da smo na autopilotu. Koliko puta vam se dogodilo da negdje dođete, a da ne znate kojim ste putem došli? Ili da jedete u žurbi dok razgovarate telefonom? Da „planete“ na dijete ili supruga, a da nisu nimalo krivi? Sve su ove automatske radnje suprotne potpunoj svjesnosti: iskustva koja živimo nesvjesno. Biti mindful znači biti svjestan. Prakticiranje svjesnosti može značiti jesti i usredotočiti se na svoja osjetila dok kušate hranu. To može značiti biti usklađen sa svojim dahom, osluškivati svoje tjelesne senzacije ili drugo. Možete dopustiti emocijama i mislima koje vas „muče“ da dođu i prođu, nježno ih prihvaćajući. Biti potpuno svjestan (mindful) znači obratiti pažnju…

prozori u tuđi život

Listamo šarene kvadratiće mreža svakodnevno, komentirajući ljepotu, djecu, postignuća i slavlja. Neki uspostavljaju lijepa prijateljstva, neki sklapaju poslove, mnoštvo reklamiranja svega i svačega, kadrova cvijeća i zelenila, skandi i eklektičnih stilova interijera, skladno odjevene dječice i nasmijanih kosatih žena. Gledamo tuđe preuređene svjetove, upakirane kao poklone u slatki štih s ponekad gorkim okusom i sjetom. Gledamo i osvrnemo se oko sebe, u svoju užurbanu svakodnevnicu masne kuhinje, razbacane dječje sobe, posla kojega često neradno obavljamo i odnosa iz kojeg bismo ponekad željeli pobjeći. Ima barem jedna kojoj prođe kroz glavu: ”joj da je meni tako, a ne ovako”. I meni je. Nekada davno. Tada mi je u jednom trenu, na vrhuncu iscrpljenosti s dvoje sasvim malene djece sinulo…stavi fokus samo na svoj život. Nema druge. Samo si ti bitna. Da…

majčin dan: riječi bole

Kada postaneš mama, postaneš svjesna svoje snage. Ali i shvatiš koliko si nesigurna i koliko želiš biti sigurna da sve što radiš, radiš najbolje što možeš. Za svoje dijete. Jer to je jednostavno tako. Svaka od nas susrela se barem jednom s predrasudama. S pitanjima na koja nekada jednostavno nema odgovora. Jer su bolna, intimna i toliko teška da se na njih ne može odgovoriti. A nekada su ta pitanja toliko šokantna da u tom trenutku nisi sposobna odgovoriti na njih. Ovim putem naše mame odgovaraju. Odgovaraju svakom tko im je nanio bol svojom riječju, svakome tko je umanjio njihovu veličinu svojom riječju. Jer, riječi bole. Predrasude bole. Martina: A kako bi bilo da me umjesto toga upitaš kako sam? Da mi pružiš podršku? Da me probaš razumijeti? Da mi…

danas je dan. vrijeme je da ispričam svoju priču o svojoj postporođajnoj depresiji

Danas mi se čini kao idealan dan za podijeliti svoju priču! Moja postporođajna depresija! Ispričana do sada malom broju osoba, jer me stid, jer me sram, jer se bojim, jer nekada lažeš sebe da nije tako kako je zapravo bilo. Pišem tebi, koja ne želiš da postojiš Iako sam blokirala i potisnula taj period u glavi, uhvati me još strah i panika od same pomisli na te noći, dane i mjesece. Zato kažem tebi, koja ovo čitaš, koja si uplakana, usamljena, izgubljena, uplašena, koja previše ili premalo jedeš, koja plačeš cijeli dan, želiš da ne postojiš, koja nisi s nikim to podijelila, kažem tebi da je to ok i da si ti ok, ako shvatiš da nisi to trenutno ti u svojoj koži – to je tvoja Postporođajna depresija! Oduvijek…

strahovi s kojima se ne suočimo postanu naš zatvor

Zbog važnosti i veličine problema, mentalni poremećaji u Hrvatskoj, kao i globalno, predstavljaju jedan od prioritetnih zdravstvenih izazova. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, mentalni poremećaji na 3. su mjestu, odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti, s udjelom od 11,7%. U okviru skupine mentalnih poremećaja, daleko najveći postotak pripada depresiji (43,1%), slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (18,7%) i anksiozni poremećaji (13,7%). Anksioznost je dakle vrlo uobičajen problem. Otprilike jedna od deset osoba u Hrvatskoj potražila je ili će potražiti pomoć zbog osjećaja napetosti, anksioznosti ili stalne zabrinutosti. No, nemojte da vas riječ anksioznost zbuni. Anksioznost je normalna i zdrava reakcija. Svatko je doživljava u zahtjevnim, zabrinjavajućim ili opasnim situacijama. Kada smo anksiozni, svi procesi u našem tijelu se ubrzaju i izazovu neke promjene: osjećamo strah, paniku, napetost ili zabrinutost. Naši mišići postanu napeti, znojimo se, drhtimo, dišemo ubrzano, osjećamo…

mama Nita o borbi s neplodnošću: najgore je kad nam govore “opustite se”

Supermama Nita borila se s neplodnošću 4 godine. Odlučila je s nama podijelit svoju priču jer dobro zna kako se osjećaju žene koje prolaze kroz isto. Također je naglasila koliko je važno da žene znaju da imaju pravo na 6 besplatnih postupaka i 4 inseminacije. “Naša priča počinje godinu nakon vjenčanja. Tada smo već pokušavali godinu dana. Znala sam da nešto nije u redu nakon par mjeseci.  U 4 godine borbe s neplodnošću prošla sam 2 hormonske stimulacije injekcijama, 2 tabletama, 2 aspiracije, 2 inseminacije, 2 ivf icsi postupka, 2 transfera i 1 hiperstimulaciju. Sve smo obavljali preko HZZO. U Hrvatskoj imate pravo na 6 besplatnih postupaka. Sa uputnicom od svoje ginekologice išla sam u rodilište ginekologu koji je zadužen za mpo postupke. Obavili smo dvije inseminacije bezuspješno. Nakon toga…

poderana koljena znače da si odličan roditelj

U djetinjstvu sam puno vremena provodila na jabuci. Bila je odmah ispred kuće, na brijegu. Imala je jednu granu koja je bila savijena pod pravim kutom, i služila mi je kao fotelja. Tamo sam sjedila i jela, crtala, igrala se prodavačice, proučavala kukce i gledala crtiće u oblacima. Moja su koljena uvijek bila poderana, a bila sam djevojčica. Najsretnija sam bila baš na toj jabuci gdje si morao paziti na ravnotežu da ne padneš u koprive i otkotrljaš se niz brijeg na ulicu. Sigurna fotelja od stiropora nije mi bila zanimljiva preko dana, ona mi je bila utočište uvečer, kada bih bila premorena od skakanja po dvorištu i u njoj jela večeru. Iako bih svojoj mami mogla zamjerati kako me nije pazila, zapravo sam joj zahvalna do neba jer mi…

kako emocionalna inteligencija može pomoći nama i našoj djeci da živimo bolje

Emocije daju boju našim životima. Zahvaljujući njima učimo i pamtimo. Biramo poslove. Osnujemo obitelji. Borimo se iz dana u dan za neke više ciljeve. Naši najdublji osjećaji su naši temeljni vodiči i naša vrsta duguje svoje postojanje upravo našim emocijama. Evolucija je emocijama pridala tako važnu ulogu u ljudskim životima iz razloga što je za neke odluke razum nedovoljan – u suočavanju s nevoljama i zahtjevnim zadaćama poput – opasnih situacija gdje je potrebno reagirati odmah, bolnog gubitka, kad je potrebno ustrajati prema cilju unatoč preprekama, ostvarivanju bliskosti s nekime, osnivanju obitelji i još mnogo primjera gdje su emocije odlučujuće za odluku. Unatoč tome, do cca. osamdesetih godina prošlog stoljeća, znanost je „držala emocije po strani“ i posvećivala svoja istraživanja IQ (kvocijent inteligencije) smatrajući kako nam je životna sudbina uvelike…