tko je tu lud?

“Bilo bi ti bolje da malo pogledaš oko sebe i vidiš kako drugi žive pa više nećeš biti nezahvalna.” “Ti očito nemaš dovoljno posla, pokreni se pa će proći.” “To je sve samo u tvojoj glavi!” “Prestani razmišljati o tim bedastoćama!” “Ne treba tebi psiholog, tebi treba samo dobar seks.” “Misli pozitivno pa će proći.” “Šta misliš da je samo tebi teško? Gdje bi ja završila da sam za svaki problem kukala i trčala kod psihologa!” Ovo su stvarne rečenice. Ovo su samo neke od rečenica koje sam zapisala tijekom susreta sa svojim klijentima. Rečenice koje su oni doživjeli kada su se požalili okolini zbog svojih psihičkih problema. 1 milijarda ljudi na ovom svijetu bori se sa psihičkim problemima. To znači da u svakoj obitelji živi barem 1 takva osoba….

pobijedite “sindrom povratka s godišnjeg odmora”

Kako se vratiti u svakodnevicu (a zadržati malo ljeta u sebi)? U današnjem svijetu opsjednutom poslom, ljetno je doba kratkotrajno olakšanje od životnog žrvnja. Postaje moguće pobjeći od svakodnevne žurbe i guštati ​​u dragocjenim toplim ljetnim danima i večerima – isključiti se, zabaviti s obitelji, uživati ​​u životu. Kraj ljeta stoga mnogim ljudima označava kraj sezone opuštanja, odmora i zabave. Nema više bezbrižnih dana, kasnih buđenja usred tjedna niti ljetnih roštilja ili okupljanja. A tek pomisao na duge i hladne “kiše jesenje”? Dani su nesumnjivo sve hladniji i kraći, a onima osjetljivijima na pomanjkanje svjetlosti to može pridonijeti i razvoju sezonskog afektivnog poremećaja (čitaj: “zimske depresije”). Naravno, za neke od nas kraj ljeta označava i veliko olakšanje. Nisu svi ljudi ljetni “fanovi”. Ljeto može biti financijski, fizički i emocionalno zahtjevno…

mitovi o mindful roditeljstvu

Kada pričam o mindfulnessu, slika koju ljudi najčešće imaju u glavi je ona gdje neka blažena osoba sjedi na plaži ili u prirodi i spokojno meditira. Složit ćete se sa mnom da je ta slika potpuno nerealna i neostvariva za bilo kojeg roditelja. Tko ima vremena spokojno sjediti kada postoji hrpa rublja za oprati, špeža za obaviti, ručak za skuhati, pun sandučić mailova i telefonski pozivi za odraditi, izvještaj za napisati, svekrva za odvesti na pregled kod doktora i još mnogo drugih obaveza? A baš sada, u najgorem trenutku (jer tako to najčešće i biva!) ona se sjetila uzeti plavu temperu i obojati sebe, krevet, zid i kauč svojim umjetničkim ručicama? Tko ne bi eksplodirao, jel tako? Upravo vam zato i pričam o mindfulnessu. Ne iz razloga što će uz…

mame nisu dobro: pandemija pojačava anksioznost i depresiju kod novih majki

Svake godine otprilike jedna od sedam novih mama bori se s anksioznošću i depresijom u razdoblju nakon poroda, ali prema novom istraživanju objavljenom pred dva tjedna u Frontiers in Global Women’s Health, pandemija koronavirusa pogoršava te brojke. Stručnjaci su od samog početka zabrinuti zbog utjecaja pandemije na mentalno zdravlje novih majki, a ovo istraživanje samo potvrđuje da su naši strahovi bili opravdani. Istraživanje je obuhvatilo 900 žena (520 je bilo trudno, a 380 ih je rodilo u prošloj godini) i otkrilo nam da su se simptomi depresije i anksioznosti trudnica i i majki značajno povećali tijekom ove globalne zdravstvene krize. Prije pandemije, 29% tih žena imalo je simptome umjerene do visoke anksioznosti, a 15% je imalo depresivne simptome ali tijekom pandemije taj se broj gotovo utrostručio! 72% ispitanih žena je…

kako biti svjestan roditelj

Imate mališane kod kuće? Ako se ponekad osjećate kao da gubite kontrolu i ne znate kako dalje, niste sami. Između neuspjelih pokušaja odvikavanja od pelena, noćnih i rano-jutarnjih buđenja, bratske ljubomore i razmirica, dječjih iznenadnih napadaja bijesa i promjena raspoloženja, partnerskih prepirki oko (pravilnog) odgoja djece ali i nedostatka intimnosti, raznih osobnih frustracija i još puno puno toga…budimo iskreni – vjerojatno vam preostaje malo energije i vremena za sebe i za (pro)nalaženje novih rješenja da vam život (i roditeljstvo) budu ljepši (i lakši!). Naravno, postoje baka i djed, prijatelji, udžbenici o roditeljstvu, a na svu sreću postoje i Supermame sa svojim uvijek fantastičnim savjetima! No, u cijeloj toj priči postoji još jedna vrhunska tehnika za koju možda još niste čuli i koja vam može potpuno promijeniti način življenja, a time…

nisko samopoštovanje ili onda kad ne volimo dovoljno sami sebe

Koliko je nesretnih, „toksičnih“ veza koje opstaju zbog niskog samopoštovanja jednog od partnera? Koliko neostvarenih želja i snova zbog slabe vjere u sebe i svoje sposobnosti? Koliko neizrečenih riječi zbog straha da se ne ispadne glupo ili jadno pred drugima? U osnovi ovih životnih priča i situacija stoji nisko samopoštovanje. No, što je uopće samopoštovanje? Ono se odnosi na općenito mišljenje ili dojam koje imamo o sebi, način na koji se procjenjujemo i vrijednosti koje si (ne)pripisujemo. Samopoštovanje je važno jer je snažno povezano s kvalitetom života. Kada je naše samopoštovanje zdravo, svakodnevno biramo za sebe život koji poštuje naše potrebe (koje smatramo važnima!) ali i naše granice (koje ne smatramo našom manom ili manjkavošću već osobnim prostorom koji nas razlikuje od drugih ljudi i štiti od njihovih zahtjeva koji…

dječji svijet mindfulnessa

Ako želite kod djeteta unaprijediti vještine koncentracije i pažnje, regulacije emocija, umirivanja, empatije i samoprihvaćanja, tada je mindfulness odličan izbor. Što je uopće mindfulness? Kao što sam napisala u prethodnoj kolumni, biti mindful znači biti svjestan. Biti potpuno svjestan (mindful) znači obratiti pažnju na sadašnji trenutak i sve što se primjećuje je ovdje i sada, bilo oko nas, bilo u nama samima. Osim što nam omogućava da bogatije proživljavamo životne trenutke (pa i one najmanje među njima koji često prođu nezamijećeno), mindfulness nam pomaže umiriti se, sabrati svoje misli i reagirati svjesnije u stresnim životnim situacijama. Prestajemo biti “marionete” vlastitih misli i raspoloženja ili vanjskih okolnosti. Također, mindfulness nam omogućuje da prema sebi i prema drugima razvijemo otvoren i empatičan stav. S takvim stavom postajemo manje kritični prema samima sebi…

mindfulness i dobrobiti svjesnijeg života

Naši dani sve češće izgledaju kao dugačak popis obaveza s kojeg kvačicom skidamo one riješene, a stisnuti rokovima, najčešće potpuno nesvjesno, jurcamo okolo kao da smo na autopilotu. Koliko puta vam se dogodilo da negdje dođete, a da ne znate kojim ste putem došli? Ili da jedete u žurbi dok razgovarate telefonom? Da „planete“ na dijete ili supruga, a da nisu nimalo krivi? Sve su ove automatske radnje suprotne potpunoj svjesnosti: iskustva koja živimo nesvjesno. Biti mindful znači biti svjestan. Prakticiranje svjesnosti može značiti jesti i usredotočiti se na svoja osjetila dok kušate hranu. To može značiti biti usklađen sa svojim dahom, osluškivati svoje tjelesne senzacije ili drugo. Možete dopustiti emocijama i mislima koje vas „muče“ da dođu i prođu, nježno ih prihvaćajući. Biti potpuno svjestan (mindful) znači obratiti pažnju…

strahovi s kojima se ne suočimo postanu naš zatvor

Zbog važnosti i veličine problema, mentalni poremećaji u Hrvatskoj, kao i globalno, predstavljaju jedan od prioritetnih zdravstvenih izazova. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, mentalni poremećaji na 3. su mjestu, odmah iza kardiovaskularnih i malignih bolesti, s udjelom od 11,7%. U okviru skupine mentalnih poremećaja, daleko najveći postotak pripada depresiji (43,1%), slijede poremećaji uzrokovani alkoholom (18,7%) i anksiozni poremećaji (13,7%). Anksioznost je dakle vrlo uobičajen problem. Otprilike jedna od deset osoba u Hrvatskoj potražila je ili će potražiti pomoć zbog osjećaja napetosti, anksioznosti ili stalne zabrinutosti. No, nemojte da vas riječ anksioznost zbuni. Anksioznost je normalna i zdrava reakcija. Svatko je doživljava u zahtjevnim, zabrinjavajućim ili opasnim situacijama. Kada smo anksiozni, svi procesi u našem tijelu se ubrzaju i izazovu neke promjene: osjećamo strah, paniku, napetost ili zabrinutost. Naši mišići postanu napeti, znojimo se, drhtimo, dišemo ubrzano, osjećamo…

kako emocionalna inteligencija može pomoći nama i našoj djeci da živimo bolje

Emocije daju boju našim životima. Zahvaljujući njima učimo i pamtimo. Biramo poslove. Osnujemo obitelji. Borimo se iz dana u dan za neke više ciljeve. Naši najdublji osjećaji su naši temeljni vodiči i naša vrsta duguje svoje postojanje upravo našim emocijama. Evolucija je emocijama pridala tako važnu ulogu u ljudskim životima iz razloga što je za neke odluke razum nedovoljan – u suočavanju s nevoljama i zahtjevnim zadaćama poput – opasnih situacija gdje je potrebno reagirati odmah, bolnog gubitka, kad je potrebno ustrajati prema cilju unatoč preprekama, ostvarivanju bliskosti s nekime, osnivanju obitelji i još mnogo primjera gdje su emocije odlučujuće za odluku. Unatoč tome, do cca. osamdesetih godina prošlog stoljeća, znanost je „držala emocije po strani“ i posvećivala svoja istraživanja IQ (kvocijent inteligencije) smatrajući kako nam je životna sudbina uvelike…