10 čestih mitova o dojenju

Mitova o dojenju ima pregršt. Godine i godine dezinformacija, bapskih priča i zastarjelih naputaka često su razlog neuspjelog ili otežanog dojenja. Baš je zato iznimno potrebno da pričamo o tim mitovima, da ih rastavimo i prikažemo realne i istinite informacije. Danas ćemo spomenuti i razjasniti 10 od tih čestih mitova!

MIT broj 1: od stresne situacije se može izgubiti mlijeko

A što se zapravo dogodi?

u stresnoj situaciji nam se refleks otpuštanja mlijeka “zgrči” i kanali se zatvore/suze jer imamo manjak oksitocina. Oksitocin je hormon sreće i ljubavi, te je jedan od dva krucijalna hormona zaslužnih za dojenje. Dok hormon prolaktin stvara mlijeko, oksitocin je taj koji ga otpušta. U stresnoj situaciji mi i dalje imamo mlijeka (zahvaljujući prolaktinu), no stres nam luči kortizol i adrenalin koji koče lučenje oksitocina i time otpuštanje mlijeka.

Ako se dogodi visoko stresna situacija zbog koje ne otpuštamo mlijeko, možemo probati sljedeće: smiriti se što je više moguće, pokrenuti oksitocin (opuštanje, kupka, maženje s djetetom ili partnerom), topli oblozi na dojke, lagana masaža dojki i držati bebu što više na prsima. U ovom tekstu možete više pročitati o oksitocinu, njegove povezanosti s dojenjem i kako podržati lučenje oksitocina.

 

MIT broj 2: Nemaš dovoljno mlijeka

Ovo je nekako rečenica koju najčešće žene čuju i koja je iznimno obeshrabrujuća. Često stvori stresnu situaciju zbog kojeg se može dogoditi situacija iz prethodnog mita (smanjeno lučenje oksitocina i otpuštanja mlijeka), te žene zapadnu u začarani krug.

Što je tu bitno za zapamtiti?

Prvih nekoliko dana žene proizvode kolostrum. Kolostrum dolazi u kapima, zlatne je boje i jako je gusto. Svaka kap je krcata antitijelima, proteinima, imunosnim stanicama, vitaminima i mineralima, te je bebu potrebno samo nekoliko kapi po podoju da ih nahrani i da im se napuni želudac (koji je prvih par dana veličine pikule).

Tako da zapamtite, prvih par dana nećete ni ne trebate imati puno mlijeka, jer je kolostrum specifičan, ima sve što je bebi potrebno, i više nego dovoljno napuni njihove male želučiće.

Nakon kolostruma (cca iza 3.dana od poroda) nadolazi mlijeko. Često žene imaju i više mlijeka nego što je bebi zapravo potrebno, pogotovo i idućih dva tjedna, no žene se često zabrinu jer su bebe nervozne (što je normalno, pogotovo zbog skokova u razvoju) i što ne dobivaju na težini (treba pratiti pelene i broj podoja, puno bolji indikator od vaganja).

Ako vas je strah da beba ne dobiva dovoljno mlijeka, zapamtite da vjerojatno imate dovoljno mlijeka, nego probajte promijeniti položaj dojenja, hvat i učestalost podoja.

MIT broj 3: Ako imaš male grudi nećeš imati mlijeka.

Ovo je možda jedna od najbedastijih mitova od svih a još uvijek često cirkulira.

Kapacitet ženskih grudi za stvaranje mlijeka određuje tkivo koje stvara mlijeko (žljezdano tkivo), dok veličinu grudi određuje količina masnoće. Veličina grudi nema veze sa stvaranjem mlijeka. Tako da kakvu god veličinu grudi imate, nemojte se brinuti da je to faktor koji će utjecati na količini (niti na kvaliteti) vašeg mlijeka.

 

MIT broj 4: Dojenje nam dolazi prirodno

Iako je dojenje zaista jedna od najprirodnijih stvari na svijet (ipak smo sisavci i to nam zaista je u genima). Dojenje je vještina koja se treba naučiti, i to s obje strane. Tako je, i majka mora naučiti dojiti te isto tako je i to vještina koju i beba mora savladati. Priroda nam je naravno pomogla, tako da bebe nakon poroda instinktivno mogu dogmizati do dojki, te imaju urođene reflekse kao što je “rooting” refleks (otvaraju ustima i okreću glavu prema izvori fizičkog stimulansa, to možete provjeriti tako da im prstom pogladite obraz ili kut usana) te refleks sisanja (kada im nešto dotakne nepce kreću sisati). No sami hvat, položaj sisanja i slično su naučene vještine. U nekim prijašnjim vremenima je to bilo mnogo lakše jer smo odrastali u manjim zajednicama, puno povezaniji sa ženama iz obitelji i okolice, gdje su sve otvoreno dojile jedne ispred drugih te se tako kroz cijeli život učilo o tome. Sada se često zna dogoditi da žene nisu nikada zapravo vidjele kako dojenje izgleda uživo, te uz količinu dezinformacija i manjka podrške, može zaista biti teško dojiti, pogotovo ako vam netko kaže da dojenje dolazi prirodno, pa ako vama ne ide iz prve, “niste vi za to”. To nikako nije istina i ne dajte se obeshrabriti. Pravilnom edukacijom te podrškom okoline i/ili stručnjaka, možete savladati i ovu vještinu i uživati u dojenju.

 

MIT broj 5: Dojenje boli/bolne bradavice su normalne

Na početku dojenja, bradavicama treba malo vremena da se naviknu na novu vrstu stimulacije koja dolazi uz dojenje. Kao što smo rekli, dojenje iako potpuno prirodna pojava je isto tako naučena vještina i mami i bebi treba neko vrijeme da nauče i da se naviknu. Ako dojenje kroz određen period nastavi smetati i/ili boljeti trebate provjeriti ako je sve uredu s hvatom ili ako su prisutne gljivice.

Dojenje je stvoreno da bude ugodno. Tijekom dojenje lučimo ogromne količine hormona koji utječu na opuštanje, osjećaj sreće, zaljubljenosti i povezanosti s djetetom. Kada nas boli događaju se upravo suprotne reakcije i to utječe i na samo dojenje. Ako vas dojenje boli kontaktirajte savjetnicu za dojenje kako biste što brže i kvalitetnije otkrili korijen problema i isti ispravili kako biste mogli što prije uživati u dojenju.

 

MIT broj 6: Majke koje su rodile carskim rezom ne mogu dojiti

Ovo u zadnje vrijeme često čujem no ne može biti dalje od istine. Carski rez kao takav ne bi trebao utjecati na laktaciju, iako zbog stresa na tijelo (ipak je to operativni zahvat), anestezije koja je korištena, te drugih faktora (kao što su bol u oporavku, razdvojenost od djeteta, uspavana bebica…) dojenje može biti otežano, no i dalje apsolutno moguće.

Ovisno kakva vam je situacija kontaktirajte stručnjake (najbolje savjetnicu za dojenje), a ako već unaprijed znate da idete na carski rez, pripremite neke stvari.

Par savjeta koje vam mogu dati je da prihvatite lijekove protiv bolova (jer bol često blokira dojenje zbog lučenja hormona stresa), samo zatražite tip lijeka koji je kompatibilan s dojenjem. Tražite da beba bude uz vas što je to više moguće i kada je neka to bude isključivo kontakt kože na kožu i neka beba bude na dojci. Ako je beba uspavana, pokušajte ju malo poškakljati i navesti da sisa u snu. Možete malo i potaknuti sisanje s kompresijom dojke. Ako ne možete biti uz bebu često, stimulirajte stvaranje mlijeka izdajalicom.

 

MIT broj 7: Dojilje moraju biti na specifičnoj prehrani/dijeti

Često u mom radu s trudnicama dođu mi s popisom namirnica koje su im zabranjene. Ponekada se trudnice znaju svesti i na samo 4 namirnice jer vjeruju da samo to smiju jesti dok doje. No to je zapravo dezinformacija. Nema zabranjenih namirnica tijekom dojenja. Neko pravilo kojeg se najlakše držati je da sve što je dojilja jela u trudnoći, smije jesti i tijekom dojenja. Za vrijeme trudnoće, mi našu bebu hranimo sa svim potrebnim nutrijentima, putem pupčane vrpce, a sve bitno stvari dobiva iz naše krvi. A naše mlijeko s kojim dojimo bebu, također stvara iz naše krvi.

Preporuka je da se dojilja hrani raznovrsno i zdravo, kako bi njoj bilo što lakše (oporavak od trudnoće, poroda i dojenje sve može umoriti tijelo). Što se tiče namirnica, ponekada možemo primijetiti da nam neke namirnice smetaju, ili da smetaju bebi. To su najčešće mlijeko (i slični alergeni) i hrana koja nadima. No ne utječe to na svakoga i ako se konzumira u normalnim količinama, rijetko kada zasmeta. Pripazite ako imate određene izražene alergene u obitelji, izbjegavajte hranu koja vama smeta i ako mislite da neka namirnica uzrokuje probleme izbacite ju na neko vrijeme dok ne potvrdite sumnju ili ju eliminirate. A ne zaboravite, uživajte u zdravoj i ukusnoj hrani i pokušajte se ne stresirati.

MIT broj 8: Majčino mlijeko može biti slabo ili nekvalitetno

Ovo je jedna bapska priča koja nažalost još uvijek kruži okolo, kako po društvo, tako čak i u medicinskim ustanovama. Ponekada se ova izjava koristi ako je majka mršavije ili sitnije građe, ako se “ne hrani pravilno”, ako dobije mjesečnicu, ili ako je prehlađena…

Za početak, majčino mlijeko je uvijek savršene kvalitete te sadrži sve potrebne sastavnice ovisno o djetetovoj dobi i zdravstvenom stanju. Dapače, majčino je mlijeko toliko čudesno da mijenja sastav kako bi se prilagodilo trenutnim potrebama djeteta. Na to ne utječe majčina građa tijela, faza ciklusa pa čak ni prehrana (iako je zbog majčinog zdravlja bolje kvalitetnije se hraniti, kao i zbog mikrobioma majčinog mlijeka, koja je fascinantna tema za sebe).

Zapamtite, vaše mlijeko je apsolutna najbolja hrana za vaše dijete.

 

MIT broj 9: Žene s ravnim ili uvrnutim bradavicama ne mogu dojiti

U dojenju je bitno da dijete zahvati cijelu aureolu, a ne vrh bradavice (zato je dobar hvat krucijalan za uspješno dojenje), te ravna ili uvrnuta bradavica ne znači automatski da ta žena neće moći dojiti. Nekim ženama to nimalo ne smeta i normalno doje, a nekima predstavlja prepreku koju se može savladati. U mnogim slučajima će se bradavice u trudnoću ispupčiti (zbog hormona se opuštaju tetive), a ako ne, mogu se u posljednjem mjesecu trudnoće nositi posebne “školjke” koje izvlače bradavicu, ima i tehnika samomasaža i izvlačenja, ili se prije podoja može malo iskoristiti izdajalica kako bi malo ispupčila bradavicu da dijete lakše uhvati dojku. Ako se problemi nastavljaju događati, uvijek možete kontaktirati savjetnicu koja vam može preporučiti druge tehnike i položaje, a najčešće se s vremenom dojenja bradavice prirodno ispupče.

 

MIT broj 10: Zelena stolica znači da je beba gladna ili dehidrirana

Ovo je također jedan od najraširenijih mitova o dojenju na našim prostorima.

Sve boje bebine nužde su apsolutno normalne OSIM crne (može označavati puno krvi u stolici) ili bijele (može označavati probleme sa žući). Ako beba ima jednu od ove dvije boje stolice (crnu ili bijelu/aholičnu), ne mora nužno značiti da je nešto kritično, kontaktirajte liječnika u ovom slučaju, pogotovo ako se jedna od ove dvije boja stolice učestalo ponavlja. Sve ostale boje (zelena, žuta, smeđa, narančasta itd) su sasvim normalne. Treba naglasiti da je mekonij (prva stolica koju novorođenčad ima) crno-zelene boje i to je sasvim uredu, on prođe nakon par dana od rođenja (bude jako ljepljiv i ima slatkast miris)….nakon što bebe izbace mekonij stolica ne smije biti crna. Isto mi je bitno naglasiti da ako imate svježe ragade/rane, dijete može u stolici imate male tragove krvi (to je vaša krv koja bebi ne škodi), no ako nemate ragade a beba ima tragove krvi ili se tragovi krvi pojavljuju u više stolica, trebate kontaktirati liječnika. Kako onda pratiti ako je dijete sito i da nije dehidrirano? Vezivni prostor između kostiju lubanje (fontanela)…je dobar indikator dehidriranost…ako je vidno uvučen, bebi fali mlijeka. A najbolji način za pratiti je po broju podoja te pelena u danu, kako to pratiti možete pročitati u mojoj skripti za dojenje (gdje općenito možete naći puno detaljnih informacija i savjeta o dojenju, https://unabridged.blog/dojenje-edukativna-skripta/).

 

Nadam se da vam je ovaj tekst bio koristan i da smo danas uspjeli suzbiti neke od najčešćih mitova o dojenju. Svima vam šaljem ljubav i želim svu sreću u dojenačkom iskustvu i stažu!

Una Pašić Gregović
UNA Rođena i odrasla u Egiptu, život ju je smjestio u njen najdraži Zagreb. Doula, blogerica, ljubiteljica putovanja, jezika i velika izjelica sa strastvenim pristupom cjelovitom ženskom zdravlju i edukaciji o istom. Ponosna na svoju titulu mame i to jednome visokofrekventnom čudu (u pravom smislu te riječi) imenom Zrin, koji je na svijet došao u kadi. Žena bradatog čovjeka s kojim voli ispijate kave i pričati satima.