mindfulness i dobrobiti svjesnijeg života

unsplash.com

Naši dani sve češće izgledaju kao dugačak popis obaveza s kojeg kvačicom skidamo one riješene, a stisnuti rokovima, najčešće potpuno nesvjesno, jurcamo okolo kao da smo na autopilotu. Koliko puta vam se dogodilo da negdje dođete, a da ne znate kojim ste putem došli? Ili da jedete u žurbi dok razgovarate telefonom? Da „planete“ na dijete ili supruga, a da nisu nimalo krivi? Sve su ove automatske radnje suprotne potpunoj svjesnosti: iskustva koja živimo nesvjesno.

Biti mindful znači biti svjestan.

Prakticiranje svjesnosti može značiti jesti i usredotočiti se na svoja osjetila dok kušate hranu. To može značiti biti usklađen sa svojim dahom, osluškivati svoje tjelesne senzacije ili drugo. Možete dopustiti emocijama i mislima koje vas „muče“ da dođu i prođu, nježno ih prihvaćajući. Biti potpuno svjestan (mindful) znači obratiti pažnju na ovdje i sada. Tada smo potpuno svjesni naših misli, emocija, fizičkih senzacija i svega oko nas.

Iako dijelom proizlazi iz budističke tradicije, mindfulness nije vjerska praksa. Njezin je tvorac Jon Kabat-Zinn: zaljubljenik u jogu i meditaciju koji je 1970-ih kreirao program integrirajući znanstvena saznanja i zen učenja te osnovao u Bostonu prvu kliniku za smanjenje stresa utemeljenu na vježbanju svjesnosti.

Važno je istaknuti da Mindfulness nije tehnika opuštanja, to ponekad jest popratni učinak, ali nije glavna svrha. Mindfulness se koristi kao efikasan način uvježbavanja stava prihvaćanja tj. drugačijeg načina nošenja sa svakodnevnim neugodama i poticanja bogatijeg, „punijeg“ načina življenja.

Vratimo se malo na početak priče. Na našu užurbanost, rastresenost, multi-tasking i ostale „gadosti“ svakodnevnog modernog življenja. Kada ste neprestano bombardirani obavezama, zahtjevima drugih, mailovima, neugodnima mislima ili osjećajima, porukama i sličnim smetnjama koje cjepkaju vaš dan, u mozgu dolazi do umjetnog osjećaja krize koji uzrokuje bori-se-ili-bježi odgovor, uz neizbježnu pojavu stresa. Zaustavite se na trenutak i promotrite što se događa – time izlazite iz amigdale, centra mozga koji vam u ovakvom trenutku ne dopušta da mislite, i pristupite prefrontalnom korteksu koji je odgovoran za donošenje odluka i zaključivanje. Kako?

Za početak, sprijateljite se sa svojim dahom.

Od dana našeg rođenja pa sve do našeg zadnjeg trenutka na zemlji, dah je s nama. Cijelo vrijeme, u svakom trenutku. Naš najvjerniji prijatelj. I baš kao što to obično i činimo upravo s našim najmilijima, uzimamo ga zdravo za gotovo. Ne zaboravite: disanje je život! Prisutno svakog trenutka, kreće se samo, bez naše namjere. Disanje nam može postati jako koristan alat – ono može biti naše sidro za dovođenje stabilnosti u tijelo i um. Možemo se uskladiti s njime bilo kada i bilo gdje. Možemo ga koristiti kako bi se bolje skoncentrirali na neki posao koji obavljamo, opuštali napetost iz tijela ili pripremili se za intervju za posao. Možemo ga koristiti i kao pomoć u nošenju s neugodnim emocijama poput straha, ljutnje, u prihvaćanju tjelesne boli (ukoliko patimo od kroničnih bolova), za poboljšanje odnosa s drugima ili pri svakodnevnim stresovima (gužve u prometu, čekanje u redu, odgovaranje na mailove, izvršavanje svakodnevnih obaveza i drugo).

Kako počnemo vježbati mindfulness, prva stvar koju primijetimo jest da naš um luta. To je ono što naši umovi rade i vrlo su „stručni“ u tome!

Jeste li znali da svakodnevno kroz našu glavu prođe oko 60 000 misli?!

Kada su naši umovi uznemireni, imamo tendenciju tražiti izvore koji bi mogli uzrokovati naš stres i nelagodu van sebe, kada bismo zapravo trebali pogledati u sebe. Mnogo je naših smetnji zapravo interno – zabrinuti smo za budućnost ili razmišljamo o prošlosti, ali mi zapravo nismo “ovdje.” Obraćanje pažnje na naš um ili tijelo zapravo je prvi korak prema prakticiranju svjesnosti.

unsplash.com

Redovito vježbanje mindfulnessa pomaže razvijanju emocionalne inteligencije tj. sposobnosti prepoznavanja vlastitih i tuđih emocija, upravljanja emocijama kako nas ne bi „preplavile“, toleriranja frustracije i neugodnih situacija.

Povećava sposobnost efikasnog odgovaranja na situacije, na temelju vlastitog izbora, a ne refleksno ili reaktivno (prestaje se biti „žrtva” ili marioneta vlastitih osjećaja).

Obzirom da je mindfulness oblik mentalnog treninga, ima vrlo pozitivne rezultate i u poboljšanju koncentracije i pažnje, sposobnosti pamćenja i učenja, kreativnosti te perceptivnih sposobnosti.

Sve ove promjene potkrijepljene su i rezultatima znanstvenih istraživanja. Naime, neuroznanost je otkrila promjene koje se događaju u mozgu kod ljudi koji redovito prakticiraju mindfulness:

  • zadebljanje sive materije u hipokampusu, dio mozga koji regulira pamćenje i učenje;
  • stanjivanje amigdale, „moždanog alarma“ koji pokreće reakcije straha, tjeskobe i stresa;
  • povećanje aktivnosti korteksa lijevog prefrontalnog režnja, sjedišta pozitivnih emocija u mozgu.

Zbog iznimno vrijednih dobrobiti za čovjeka i društvo općenito, popularnost mindfulnessa na Zapadu raste.

U terapiji osoba koje se nose sa stresom ali i s osobama koje pate od snažne anksioznosti, poremećaja hranjenja, nesanice, depresije i drugih psihičkih poteškoća, kognitivno-bihevioralna terapija kombinirana sa mindfulness tehnikama pospješuje usvajanje vještine nošenja s vlastitim teškoćama, kao i povećava svjesnost o tome što se osobi događa (i kako to pobijediti).

Primjena mindfulnessa u školama usmjerena je pak na opuštanje, razvoj suosjećanja i empatije, kako među učenicima tako i učiteljima/profesorima. Pomaže u smanjenju anksioznosti i stresa u stalnim promjenama i prilagodbama brzo mijenjajućeg društva. Učenici koji prakticiraju mindfulness pokazuju veliko poboljšanje u koncentraciji, kreativnosti, sposobnosti nošenja sa emocijama i rješavanju problema.

Mindfulness treninzi sve su popularniji i u poslovnom svijetu. Ukoliko želite povećati svoju radnu efikasnost i zadovoljstvo poslom, poboljšati suradnju s kolegama i osnažiti svoj imunitet (stalan stres ga jako oslabljuje!), redovita mindfulness praksa će vam biti od velike pomoći u tome.

Iz svih ovih razloga, otvorena vas srca iskreno pozivam na izbor svjesnijeg i sretnijeg življenja!

Za kraj, želim podijeliti s vama jednu prekrasnu pjesmu mistika Rumia s početka 13. st.

gostinjska kuća

Čovjek je gostinjska kuća.

Svakoga jutra netko dođe.

Radost, depresija, zloba,

neko prolazno stanje… navraćaju

poput neočekivanih gostiju.

Sve ih dobro ugosti!

Čak i gomili tuge

koja ti kroz kuću projuri

i odnese sav namještaj,

ukaži dobrodošlicu

kao da je počasni gost.

Možda te očistila

za neku novu nasladu.

Crnu misao, stid, pakost…

sve ih s osmjehom

dočekaj na vratima

i pozovi da uđu.

Budi zahvalan

za svaki posjet,

jer svaki gost je

tvoj onostrani vodič.

 

Tijana Debelić
Tijana Debelić, psihologinja i kognitivno-bihevioralna psihoterapeutkinja u superviziji s desetogodišnjim iskustvom rada na području psihologije. Smatra se rođenim psihologom i unatoč mnogobrojnim hobijima i interesima koje gaji (skupljanje gramofonskih ploča, kuhanje, fotografija, do-in, jedrenje) ne može zamisliti da radi išta drugo. Otkad zna za sebe, pokušava razumjeti razloge koji utječu na ljudsko razmišljanje, osjećaje i ponašanje. Priroda je njezin izvor osvježenja i nadahnuća, a vježbanje mindfulness-a omogućuje joj novi pogled na život. Njezina najveća strast je pomaganje drugim ljudima da upoznaju same sebe i zadovolje svoju najintimniju želju: živjeti ispunjen život i ostaviti trag. Pred par godina pokrenula je vlastiti projekt, Psi Qonsult. Kako ga ona voli zvati: prostor susreta, bliskosti i promjene. Adresu ureda trenutno je u potpunosti zamijenila onom online i putem ekrana pomaže mnogima „da ostanu normalni“.