svjetski dan mentalnog zdravlja majki

unsplash.com

U Hrvatskoj i svijetu redovito se obilježava Dan mentalnog zdravlja (10.10.), kao i Majčin dan (druga nedjelja u svibnju). Možemo se slobodno zapitati treba li nam onda u kalendaru Svjetski dan mentalnog zdravlja majki još jedan dan u godini kad ćemo posebno obilježavati mentalno zdravlje majki u razdoblju trudnoće i nakon porođaja?

Kakve se psihičke teškoće mogu javiti u trudnoći i nakon porođaja?

Znanstvena istraživanja, kako ona strana tako i naša domaća, pokazuju da nam itekako treba takav dan. Naime, svaka treća trudnica izvještava o povišenoj anksioznosti  (Nakić, Tadinac & Herman, 2018), a oko 15% trudnica koje iščekuju prvi porođaj imaju klinički značajan strah od porođaja (Jokić-Begić, Žigić i Nakić Radoš, 2014; Kuljanac, 2018). Depresivni simptomi su izraženi kod oko 10-13 % trudnica (Žutić, Nakić Radoš i Kuna, 2018), a poslijeporođajna depresija pogađa oko 8% žena koje nikad ranije nisu imale težih psihičkih teškoća, što znači da je učestalost čak i veća u općoj populaciji (Nakić Radoš, Tadinac i Herman, 2013). Iako rijetko, nakon 1 do 2 porođaja na 1000 može se javiti poslijeporođajna psihoza (VanderKruik i sur., 2017) koja zahtijeva neodgodivo psihijatrijsko liječenje.

Svaka treća ili četvrta žena doživi traumatsko iskustvo porođaja (Nakić Radoš, Sawyer, Ayers, & Burn, 2018; Nakić Radoš i sur., 2020), dok 3% žena doživljava posttraumatski stresni poremećaj (PTSP) nakon porođaja  (Yildiz, Ayers i  Phillips, 2017). Uz PTSP nakon porođaja često se javlja i depresija (Ayers, Bond, Bertullies i Wijma, 2016), ali se najčešće previdi jer se puno više govori o depresiji, dok neki još uvijek smatraju da porođaj, kao jedan pozitivan događaj za obitelj i društvo, ne može biti uzrok traume! Također se kod oko 4% majki može javiti opsesivno-kompulzivni poremećaj (Brockington, Macdonal i Wainscott, 2006) ili generalizirani anksiozni poremećaj (Wenzel, Haugen, Jackson i Brendle, 2005).

Zašto bi trudnica ili rodilja trebala potražiti pomoć?

Ono što je zabrinjavajuće jest kako strana istraživanja pokazuju da tek svaka četvrta žena s poslijeporođajnom depresijom potraži pomoć (Coates, Schaefer i Alexander, 2004). To znači da će tri od četiri žene patiti u tišini svoga doma. Najčešći razlog zašto žene ne traže pomoć jest što ne prepoznaju simptome, imaju strah od stigmatizacije, da će je obitelj i okolina otpisati kao lošu majku, a nekad i zbog straha da će je odvojiti od djeteta ili im i oduzeti dijete. Čak i kad prepoznaju simptome, smatraju da pomoć ne postoji ili da im nije dostupna (Dennis & Chung‐Lee, 2006).

Međutim, psihičke teškoće u ovom razdoblju ne smiju se previdjeti. Istraživanja pokazuju da one žene koje imaju psihičkih teškoća u obliku depresije i anksioznih smetnji tijekom trudnoće ili nakon porođaja imaju veći rizik:

  • za prijevremeni porođaj (Alderdice, Lynn & Lobel, 2012)
  • za porođaj hitnim carskim rezom (Ryding, Wijma, Wijma, & Rydhström, 1998)
  • veći rizik da će i njihov partner imati depresivne simptome nakon porođaja (Goodman, 2008)
  • slabije povezivanje s djetetom (Nakić Radoš, Matijaš, Anđelinović, Čartolovni, & Ayers 2020) i privrženost djeteta, što se ipak može nadoknaditi majčinskom uključenosti u brigu o djetetu (Śliwerski, Kossakowska, Jarecka, Świtalska, & Bielawska-Batorowicz, 2020).

Što možemo učiniti?

Odgovornost za traženje pomoći nikako ne smijemo prepustiti samim ženama s teškoćama. Naime, samookrivljavanje, koji je jedan od simptoma depresije, je upravo jedan od razloga zašto žene ne traže pomoć, što je paradoksalno! To bi bilo kao da netko sa slomljenom nogom ne ode na hitnu jer se okrivljuje da je sam kriv što je pao.

Stoga, kao društvo moramo osigurati potrebne korake: provoditi psihoedukaciju o psihičkim teškoćama u trudnoći i nakon porođaja za majke i obitelji, ali i za zdravstvene djelatnike, provoditi trijažu za psihičke teškoće kroz zdravstveni sustav, implementirati učinkovite preventivne programe te omogućiti dostupnu stručnu pomoć.

View this post on Instagram

Idući tjedan obilježava se tjedan mentalnog zdravlja majki, a u srijedu 6. svibnja obilježava se za nas najvažniji dan u godini – Svjetski dan mentalnog zdravlja majki. . Ovim obilježavanjem želi se podići svijest te pomoći ženama informiranjem o poteškoćama s kojima se mnoge suočavaju za vrijeme ili nakon trudnoće. Kakve se psihičke teškoće mogu javiti u trudnoći i nakon porođaja, te zašto žene trebaju potražiti pomoć, možete pročitati u članku na linku u opisu profila. . #CentarRMZ slavi jer #MaternalMentalHealthMatters ❣ . Proslavite i vi s nama!! Slobodno podijelite ovaj post i taggirajte mamu koja čeka bebu ili je ove godine postala mama! 🤰♥️🤱 . Infografika: © Vesna Bošković i Ana Čolić

A post shared by CentarRMZ (@centarrmz) on

Prvenstveno je potrebno podizati svijest o mogućim problemima, ne da bismo zastrašivali buduće trudnice i majke, nego da majke koje imaju takvih teškoća znaju da nisu same. Upravo stoga, potreban nam je Svjetski dan mentalnog zdravlja majki!

Autor: Sandra Nakić Radoš, Doktorica znanosti iz područja psihologije i specijalist kliničke psihologije i predsjednica centra za reproduktivno mentalno zdravlje